lipanj, 2012.
ESPAD istraživanje
ESPAD istraživanje provedeno je u Hrvatskoj 1995., 1999., 2003., 2007., 2011. Tijekom 2011. u provedbi je sudjelovalo 37 Europskih zemalja. Ciljna skupina istraživanja su mladi koji u godini istraživanja navršavaju 16 godina odnosno koji su rođeni 1995., a uzorak treba biti reprezentativan. ESPAD podupire kraljevina Republike Švedske, Pompidou grupa Vijeća Europe i EMCDDA.
Prema rezultatima ESPAD-a u Hrvatskoj je povećana uporaba alkohola i inhalanata, a prema sva tri pokazatelja uporabe cigarete, alkohola i droga, Hrvatska je iznad Europskog prosjeka. Primjerice Hrvatska je na 3. mjestu po pušenju cigareta, a od 1995. - do 2011. pušenje se blago povećava. Zatim Hrvatska je na 11. mjestu po pijenju u zadnjih 12 mjeseci ali je zabrinjavajuće da je po pijenju 5 ili više pića zaredom (binge drinking) Hrvatska na 3 mjestu. Prema uzimanju cannabisa ikada u životu Hrvatska je također iznad europskog prosjeka na 19. mjestu te je cannabis uzelo 23% dječaka i 15% djevojčica, a u zadnjih mjesec dana 9% dječaka i 5% djevojčica. Ujedno po procjeni dostupnosti cannabisa Hrvatska je na visokom 9. mjestu. Neke druge droge u Hrvatsko je uzelo 6% dječaka i 4% djevojčica, dok je 6% uzelo neke lijekove (sedative) bez liječničkog recepta - ukupno 5% učenika. Iznenađujući je podatak da je Hrvatska na I. mjestu po uzimanju inhalanata, te je 25% dječaka i 31% djevojčica koristilo inhalante, odnosno u prosjeku 28% dok je prosjek zemalja u EU 9%.
PPT Prezentacija rezultata (5,79 MB) - Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Cjelokupno ESPAD Izvješće 2011 na engleskom jeziku (5,95 MB)
_______________________________________________
Predstavljeni rezultati prvog Istraživanja zlouporabe droga u općoj populaciji
Dana 11. svibnja 2012. u 12.00 sati u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, u Zagrebu, održana je Tiskovna konferencija u organizaciji Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske (Ured), s ciljem predstavljanja rezultata prvog istraživanja uporabe droga u općoj populaciji provedenog tijekom 2011. godine, u okviru znanstveno–istraživačkog projekta pod nazivom Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske. Osnovni cilj istraživanja bio je prikupiti podatke o prevalenciji konzumacije različitih sredstava ovisnosti u općoj populaciji kao i u relevantnim subgrupama populacije.
Istraživanje je, na inicijativu Ureda, proveo Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, a njegovu provedbu sufinancirali su Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH i Ministarstvo zdravlja. O projektu su govorili mr. krim. Dubravko Klarić, v.d. ravnatelj Ureda za suzbijanje zlouporabe droga, prof. dr. sc. Vlado Šakić, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar te doc. dr. sc. Renata Glavak Tkalić, voditeljica projekta.
Koncepcija istraživanja temeljila se na metodološkim smjernicama EMCDDA-a kao i na iskustvu Instituta Pilar u provođenju znanstvenih istraživanja. U istraživanju je korišten upitnik European Model Questionnaire (EMQ), koji se standardno koristi u nacionalnim studijama zlouporabe sredstava ovisnosti, čime je osigurana međunarodna usporedivost epidemiološkog stanja u području zlouporabe sredstava ovisnosti u Republici Hrvatskoj.
Rezultati
Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 4.756 ispitanika u dobi od 15 do 64 godine (ciljana populacija te dobi prema popisu stanovništva iz 2001. godine bila je ukupno 2 969 981 građana Republike Hrvatske), a prikupljanje podataka trajalo je od svibnja do kolovoza 2011. godine. Teme istraživanja bile su: (1) prevalencije uzimanja legalnih droga (duhan, alkohol, lijekovi), (2) prevalencije uzimanja ilegalnih droga, (3) stavovi i mišljenja o drogama i politici vezanoj uz droge te (4) relevantna obilježja ispitanika.
Rezultati su pokazali da je u vrijeme istraživanja duhan pušilo 36.3% ispitanika, dok je životna prevalencija pušenja duhana bila 57.5%. U zadnjih mjesec dana neko alkoholno piće konzumiralo je 60.8% ispitanika. Alkohol je 4 puta tjedno ili više pilo 9.3% ispitanika, dok se 1.1% ispitanika svakodnevno opijalo (konzumiralo 6 ili više pića zaredom). Lijekove za smirenje (sedative ili trankvilizatore) barem jednom u životu konzumiralo je u 24.9% ispitanika, a u mjesecu koji je prethodio istraživanju 11.1% ispitanika.
Barem jednom u životu neku ilegalnu drogu konzumiralo je 16% ispitanika. Najčešće korištena ilegalna droga bila je kanabis (marihuana ili hašiš), koju je bar jednom u životu konzumiralo 15.6% ispitanika, dok su životne prevalencije uzimanja ostalih ilegalnih droga znatno bile niže: amfetamini (2.6%), ecstasy (2.5%), kokain (2.3%), LSD (1.4%) i heroin (0.4%). Barem jednom u mjesecu koji je prethodio istraživanju neku ilegalnu drogu konzumiralo je 3.2% ispitanika (najčešće kanabis 2.9%, a ostale ilegalne droge do 0.3%).
U sklopu istraživanja ispitani su neki stavovi i mišljenja o ovisnicima o drogama, politici vezanoj uz droge, ponašanjima vezanim uz uzimanje sredstava ovisnosti te percepciji mogućih rizika vezanih uz uzimanje sredstava ovisnosti. Od rezultata valja istaknuti da se većina ispitanika (ukupno 66.8%) ne slaže s time da bi ljudima trebalo biti dozvoljeno uzimanje kanabisa (marihuane ili hašiša), dok se 18.3% ispitanika slaže s navedenom tvrdnjom. S time da bi ljudima trebalo biti dozvoljeno uzimanje heroina ne slaže se 94.5% ispitanika. Premda ispitanici većinom procjenjuju da su droge u Republici Hrvatskoj prilično dostupne ili dostupne u velikoj mjeri (72.8%), 55.4% njih iskazuje kako njima osobno droge nimalo nisu dostupne, dok 16.3% ispitanika smatra da su njima osobno droge prilično dostupne ili dostupne u velikoj mjeri. Među ispitanicima u dobi između 15 i 64 godine 34.1% njih navelo je da im u Republici Hrvatskoj bila ponuđena neka droga, dok je među mlađim ispitanicima (između 15 i 34 godine) taj broj bio još veći 53.2%.
Detaljni rezultati istraživanja prikazani su u završnom istraživačkom izvješću Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, koje možete preuzeti klikom na sliku (5,17 MB).
Detaljni rezultati istraživanja prikazani su u završnom istraživačkom izvješću Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
_______________________________________________
02. svibnja 2012.
Predstavljeni rezultati istraživanja “Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi (HBSC)"
Dana 02. svibnja 2012., u prostorijama Ministarstva zdravlja u Zagrebu, predstavljeni su rezultati međunarodnog istraživanja “Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi - The Health Behaviour in School-aged Children (HBSC) 2009/2010“.
Nositelj istraživanja je Hrvatski zavod za javno zdravstvo, glavni istraživač prim.dr.sc. Marina Kuzman, a članovi istraživačkog tima su dr. Iva Pejnović Franelić, dr. Ivana Pavić Šimetin i ing. Mario Hemen. Istraživanje provedeno uz potporu Grada Zagreba - Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje. HBSC istraživanje provedeno je u 2010. godini, a ispitano je 6.262 učenika (3.018 dječaka i 3.244 djevojčica). Po dobnim grupama to su: 11-godišnjaci - 1.906 ispitanika, 13-godišnjaci - 1.943 ispitanik i u dobnoj grupi 15-godišnjaka - 2.413 ispitanika.
Ovdje ili klikom na sliku može se preuzeti publikaciju koja sadrži rezultate za Republiku Hrvatsku i Grad Zagreb. Rezultate cjelokupnog međunarodnog istraživanja možete pronaći na stranicama HBSC.
O istraživanju „HBSC“….
Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi je međunarodno istraživanje koje podupire Svjetska zdravstvena organizacija – Regionalni ured za Europu. Započelo je još 1982. godine u tri zemlje – Finskoj, Norveškoj i Engleskoj. Prva međunarodna studija provedena je u školskoj godini 1983/84. i od tada se provodi svake četiri godine.
U 2010. godini istraživanje je istovremeno provedeno u 39 zemalja Europe te u SAD-u i Kanadi. U Hrvatskoj je istraživanje 2010. godine provedeno treći put (prvo 2002. godine), na uzorku od oko 5.000 učenika 5. i 7. razreda osnovnih škola i 1. razreda srednjih škola.
Svrha je istraživanja pružiti uvid u zdravlje djece i adolescenata te što bolje razumjeti ponašanje u vezi sa zdravljem i stilove življenja u određenom društvenom kontekstu i okruženju.
Ciljevi istraživanja su:
• pratiti u određenim vremenskim razmacima zdravlje i ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi,
• istražiti utjecaje koje na načine življenja i ponašanja mladih imaju škola, obitelj i drugi društveni čimbenici,
• utjecati na razvoj programa i politike s ciljem promicanja zdravlja djece i mladih,
• poticati interdisciplinarna znanstvena istraživanja o zdravlju mladih i ponašanju u vezi sa zdravljem, kroz međunarodnu mrežu znanstvenika zainteresiranih za to područje.
Ciljne grupe istraživanja su djeca od 11, 13 i 15 godina. Uzorak u svakoj dobnoj skupini čini oko 1.500 djece odabrane metodom slučajnih brojeva iz popisa razreda Ministarstva prosvjete i športa. Podatci iz svih zemalja uvršteni su u međunarodnu bazu podataka koju održava Univerzitet u Bergenu, Norveška.
Primjena međunarodnog standardiziranog upitnika omogućava prikupljanje istovjetnih podataka u svim zemljama sudionicama, omogućavajući kvantifikaciju ključnih ponašanja u vezi sa zdravljem, zdravstvenih pokazatelja i varijabli okruženja. Takvi podatci omogućavaju usporedbu među zemljama, a također i procjenu trendova kako za sve tako i za pojedine zemlje.
Cilj HBSC projekta nije samo praćenje i istraživanje, već i obavještavanje javnosti i svih profesionalaca koji se bave mladima, kao i utjecaj na politiku kako bi podržala i omogućila programe i aktivnosti zdravstvenog odgoja i promicanja zdravlja usmjerene upravo na potrebe proizašle iz nalaza istraživanja.
Rezultati istraživanja bili su upotrebljavani i još se upotrebljavaju u razvoju politike promicanja zdravlja te programa i aktivnosti usmjerenih djeci i mladima u svim zemljama sudionicama. S ključnim je nalazima upoznata i najšira javnost kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini. Podatci se mogu koristiti na dva temeljna načina: za praćenje trendova pojavnosti i/ili promjena određenih ponašanja ili za znanstvenu analizu povezanosti zdravlja i ponašanja te čimbenika koji na to utječu.
Neki mogući načini korištenja HBSC rezultata:
• dobivanje temeljnih podataka i utvrđivanje učestalosti određenih navika i ponašanja koji omogućavaju uvid u zdravlje i utjecaje na njega,
• posebno usmjeravanje na specifične probleme važne na nacionalnoj razini, koji odstupaju od međunarodnog prosjeka (na pr. učestala uporaba lijekova),
• doprinos razvoju projekta Europske mreže škola koje promiču zdravlje, koji je zajednički projekt Svjetske zdravstvene organizacije, Vijeća Europe i Europske Unije,
• djelovanje kao poticaj za razvoj zdravstvene politike usmjerene zdravlju, edukaciji i konkretnim aktivnostima u praksi
Preuzeto sa Internet stranice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo:
http://www.hzjz.hr/skolska/hbsc_10.htm
_______________________________________________
03. siječnja 2012.
Rezultati Istraživanja tržišta droga
S ciljem smanjenja ponude droga, krajem 2010. Ured je inicirao provedbu istraživanja „Dostupnost i cijena ilegalnih droga u RH (DCID)“, koje se provodilo od prosinca 2010. do travnja 2011. godine, a navedeni projekt proveo je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Cilj projekta DCID bio je ispitati cijenu, učestalost konzumiranja, način konzumiranja, izvore nabave, način nabave te dostupnost ilegalnih droga, ali i novih psihoaktivnih tvari na području Republike Hrvatske. Predviđeno je kako će ovaj projekt također poslužiti i kao podloga za veći projekt praćenja dinamike dostupnosti i cijena ilegalnih droga kroz veći vremenski period nakon čega bi se, u skladu s iskustvima, mogao ponuditi standardni model praćenja dostupnosti i cijena ilegalnih droga u RH. Ispitivanje se provodilo u suradnji s udrugama koje provode programe smanjenja štete i to: Udrugom Terra (područje Rijeke), Udrugom za unaprjeđenje kvalitete življenja LET (Zagreb), Udrugom HELP (područje Splita i Osijeka), Udrugom Institut (područje Pule) te Hrvatskim Crvenim križem (za područje Zagreba i Krapine). Istraživanje je u potpunosti bilo financirano od strane Ureda za suzbijanje zlouporabe droga.
Ovdje možete preuzeti konačno Izvješće Istraživanja tržišta droga
Sažetak rezultata:
Na uzorku od 622 ispitanika koji koriste programe smanjenja šteta, Odsjek za kriminologiju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je, u suradnji s organizacijama civilnog društva koje provode programe smanjenja šteta te uz podršku Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH, proveo Istraživanje tržišta droga. Istraživanje je provedeno u razdoblju od prosinca 2010. do travnja 2011., a njime je ispitana uporaba, dostupnost i cijene ilegalnih droga, pojavnost novih psihoaktivnih tvari u Hrvatskoj, problematična uporaba droga te socio-ekonomske karakteristike osoba uključenih u programe smanjenja šteta na području Republike Hrvatske. Ispitanici su bili uglavnom muškarci srednje stručne spreme od kojih je gotovo polovica deset i više godina redovito konzumirala droge. Istraživanje je pokazalo kako je najskuplja droga i dalje kokain (1g=648,34 kn), potom heroin (1g=431,27 kn), metamfetamin (1g=412,67 kn) te 'Spice' (1g=154,44 kn), dok je cijena 1 tablete metadona (12,66 kn), Subutexa (37,31kn) i Suboxona (31,49 kn) nešto niža. Kokain, amfetamin, metamfetamin i marihuana se najčešće nabavljaju od dilera, ostale droge od prijatelja, partnera, internetom, u „Smart shopovima“, dok se supstitucijska terapija nabavlja nekim drugim putem. Droge se najčešće nabavljaju na javnom mjestu otvorenog tipa, kod dilera kući i drugdje. Ispitanici droge smatraju lako, vrlo lako i potpuno dostupnima. Na temelju podataka istraživanja i podataka Registra osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u 2010. godini, procjenjuje se da se u Republici Hrvatskoj nalazi 2.320 osoba koje nisu u sustavu liječenja, a koje redovito minimalno jedanput mjesečno, uzimaju opijate intravenskim putem.
